Tretman poremećaja rada štitaste žlezde

Poremećaj rada štitaste žlezde može da bude u smislu smanjenja ili pojačanja njene funkcije. S obzirom na to da hormoni koje ova žlezda stvara posredno ili neposredno utiču na većinu procesa u organizmu, poremećaj njene funkcije u oba slučaja će dovesti do pojave različitih tegoba.

Smanjena i pojačana funkcija su dva suprotna problema, pa se samim tim i tretman razlikuje. Da bi se sproveo odgovarajući tretman, neophodno je utvrditi o kojoj vrsti problema se radi.

Kod pojačane funkcije štitaste žlezde (hipertireoidizam), kada postoji višak hormona, tretman je usmeren na smanjenje njihove koncentracije i tegoba koje nastaju kao posledica prekomerne količine hormona.

Smanjena funkcija štitaste žlezde (hipotireoidizam) koriguje se nadoknadom hormona koji nedostaju. Ukoliko je funkcija štitaste žlezde nepovratno uništena i postoji nedostatak hormona, oni se mogu nadoknaditi jedino upotrebom lekova koji sadrže ove hormone.

U cilju postavljanja dijagnoze smanjene ili pojačane funkcije rade se odgovarajući testovi koji obuhvataju različite parametre. Uglavnom se određuje nivo cirkulišućih hormona štitaste žlezde, TSH, kao i antitela, pošto neki od problema mogu biti i autoimune prirode.

Lekovi ili operativni zahvat, u zavisnosti od vrste problema i tipa poremećaja su uglavnom delotvorni u popravljanju postojećeg stanja. Dijeta, odnosno izmene u ishrani, upotreba suplemenata i biljnih preparata nekada može pomoći u smanjenju tegoba koje prate poremećaj funkcije štitaste žlezde.

U odnosu na vrstu problema, uzrast, opšte zdravstveno stanje i drugih pridruženih stanja, nakon pregleda, lekar odlučuje koji pristup i tretman je najbolje primeniti kako bi se popravilo stanje.

Redovne kontrole su važne u praćenju problema i uspešnosti tretmana. Po potrebi, lekar će izmeniti terapiju ili prilagoditi dozu leka, u odnosu na dobijene rezultate parametara koji se prate.